preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:

 
PLESNA GRUPA

 

                                                                          

CILJEVI AKTIVNOSTI:  Poticati dječji interes za plesne i glazbene aktivnosti, poticati djecu na tjelesnu aktivnost, te voditi brigu o zdravom tjelesnom razvoju,razvijati osjećaj za ritam, skladnosti pokreta.

 

NAMJENA AKTIVNOSTI:  Stvoriti ugodnu i vedru atmosferu među učenicima škola,prezentirati svoje aktivnosti na prigodnim svečanostima u školi i izvan nje.

 

NOSITELJI AKTIVNOSTI: Učiteljica Kristina Kožić učenici 5.-8. razreda.

 

NAČIN REALIZACIJE AKTIVNOST:  Probe i nastupi tijekom školske godine

 

VREMENIK AKTIVNOSTI:  35 sati godišnje

 

TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI:  500 kuna za prikladne plesne kostime i rekvizite za scenu. Troškove snosi OŠ Visoko.

 

NAČIN VREDNOVANJA AKTIVNOSTI:  Nastupi tijekom školske godine.

                                                                                                                      

 

Plesne strukture u svojim osnovnim oblicima pripadaju okvirnim programskim sadržajima u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlađe školske dobi. Kao takvi razvijaju antropološke karakteristike: morfološke, motoričke i funkcionalne. Vježbanjem plesnih struktura uz glazbu razvija se kod učenika stvaralaštvo, ritmičnost, dinamičnost, harmoničnost, ljepota i izražajnost pokreta kao i pravilno i lijepo držanje tijela. Dakle, kako je moguće uvesti učenike u svijet narodnoga, društvenoga, umjetničkoga plesa i estetsku gimnastiku? Primjenjujući plesne strukture od petog do osmog razreda, koristeći se primjerenim metodama rada i strategijama poučavanja, potiče se kod djece, pravilno držanje tijela, skladan morfološki razvoj, razvoj motoričkih sposobnosti: koordinacije, snage, brzine, gibljivosti, preciznosti i ravnoteže. Potiče se pravilan rad tjelesnih funkcija, osobito, kardiovaskulatornog i respiratornog sustava te aerobne i anaerobne izdržljivosti. Poseban cilj plesnih struktura kod djece mlađe školske jest razvijanje estetske kulture pokreta povezivanjem raznolikih struktura gibanja s elementima glazbenoga izražavanja. Na taj se način djecu uvodi u različite forme plesa kao specifičnog oblika čovjekova motoričkoga izražavanja. 

Obrazovni  ciljevi plesnih struktura:

-  razvijati kod djece estetsku kulturu pokreta u svim njenim dijelovima:

- lijepom držanju tijela, orijentaciji u prostoru, izražajnost- emocionalnost

u pokretu,

- glazbenu izražajnost: takt, ritam, tempo, dinamiku, melodiju,

- osjećaj odnosa tona i pokreta,

- slobodnu kreativnost pokreta i glazbe.

Osnovu plesnih struktura čine prirodni oblici kretanja:

- hodanja, trčanja, poskoci i skokovi,

- jednostavna gibanja u svim dijelovima tijela kao što su zamasi,

mahanja,

- ravnoteža, vježbe napetosti i opuštanja,

- pokreti u slobodnom imitiranju – improviziranju pojava i događaja iz

dječje okoline.

Sadržaji plesnih struktura su i dječji plesovi, jednostavne forme narodnih i društvenih plesova. U obradbi plesnih struktura treba početi s učenjem i usavršavanjem struktura pokreta. Nakon toga dobro je obrađivati i usavršavati glazbeno izražavanje (takt, ritam, tempo, dinamiku i melodiju). Koracima se izražavaju vrijednosti nota po trajanju, a pokretima ruku izražavaju se naglašeni i nenaglašeni dijelovi takta, odnosno, metrička struktura takta.  Sljedeći postupak u obradbi ovih sadržaja je povezivanje i usavršavanje pokreta i glazbe stremeći ka kretnoj izražajnosti i na taj način poticati dječje kreativno plesno izražavanje. Pokreti uz glazbu se nadalje povezuju u ritmičke cjeline, stiliziraju i izvode u raznolikim formacijama i oblicima plesnih struktura. Neke sadržaje plesnih struktura moguće je izvoditi s pomagalima kao što su loptice, lopte, štapići, zastavice, zvončići, trake, vijače i slično. Glazbene su mjere koje je poželjno koristiti pri obradbi plesnih struktura dvodijelne, trodijelne i četverodijelne. Važno je da izabrana glazba bude djeci bliska, poznata, da glazbena kompozicija bude dinamična kako bi je djeca lakše zapamtila. Pokrete u plesnim strukturama učenici mogu izvoditi pojedinačno, u parovima ili u skupinama, uz pjesmu, ritmičku pratnju koja se daje pljeskanjem, udaraljkama ili instrumentima.

                                                                                                                

 Ples kao društvena pojava

Želja za ritmičkim pokretom i plesnim izričajem, prirođena je svakome ljudskom biću. Ples omogućuje čovjeku opuštanje i rušenje barijera koje ga koče u komunikaciji svakodnevnoga života. Plesna umjetnost je praizvor svih umjetnosti koja ima svoj izraz u ljudskoj osobnosti. Vezana je za sve ljudske tradicije, od rata, rada do ljubavi. Nastala je u narodu. Od svojih prvobitnih oblika – praplesova, kroz mistične, čarolijske i ratničke i oblike, iskristalizirali su se plesovi složenijih ritmičkih plesnih oblika s umjetničkim težnjama izražavajući ljepotu poezije, melodije i pokreta. Pokret je postao neiscrpno sredstvo čovjekova fizičkoga izražavanja koji svojom formom kompozicijom omogućuje beskonačan broj različitih plesnih izričaja.

Plesne su strukture u frontalnom obliku provedive:

- u uvodnom dijelu sata kroz jednostavne plesne elemente kretanja uz

glazbu;

- u opće pripremnim vježbama uz glazbu s pomagalima i bez njih;

- u glavnom dijelu sata obrađujući i usavršavajući elemente kretanja i

 elemente ritma;

- u završnom dijelu sata kroz jednostavne opuštajuće korake i plesove.

Pogodan oblik rada je rad u parovima, trojkama i skupinama kao i individualni oblik rada u postavljanju diferenciranih zadataka učenicima kod kojih se uoči darovitost. Pri obradbi sadržaja plesova, započinjemo jednostavnim pokretima koji se po strukturi ne razlikuju od prirodnih oblika kretanja (hodanja, poskoka, okreta). Svi plesni pokreti određeni su ritmom pljeskanja, kucanja ili glazbe. Nakon jednostavnih plesnih struktura slijede složenije (na primjer, dva koraka udesno dva ulijevo; kretanje po stranicama pravokutnika i kvadrata; kretanje po tri pravca i slično), a sve to, također, uz ritam. Glazbu koja je na početku jednostavna, postepeno može zamijeniti karakteristična plesna glazba.

 

U programu tjelesne i zdravstvene kulture plesne strukture imaju važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva i zadaća toga predmeta. Djeluju na pozitivan razvoj antropoloških obilježja djece, osobito morfoloških, motoričkih i funkcionalnih. Razvijaju estetsku kulturu pokreta u svim njenim oblicima: lijepo držanje tijela, orijentaciju u prostoru, vremensku mjeru, dinamiku, osjećajnost i slobodno plesno stvaralaštvo. Na taj način prirodni pokreti, kao što su različite forme hodanja, trčanja, poskoka, skokova i slični, dobivaju estetsku dimenziju i postaju sadržaji plesnog izražavanja djece i mladih u složenijim plesnim formama narodnoga, društvenoga i umjetničkoga plesa, u estetskoj gimnastici i ostalim suvremenim kretnim oblicima, u kojima kroz pokret i glazbu na kreativan i originalan način djeca uče plesati.

 

 

   Plesna grupa standardnih plesova

 

 

-u sklopu vjeronaučne grupe djeluje od početka školske godine 2014./15. Vjeroučiteljica Kristina Kožić na prijedlog ravnateljice okupila je zainteresirane plesače viših razreda naše škole i od njih je sastavila 9 plesnih parova.

            Oni su:

1.      Paula Hadrović – V. r

2.      Ema Huzjak – V. r

3.      Anita Platnjak – V. r

4.      Luka Benković – VI. r

5.      Magdalena Marija Budanec – VI. r

6.      Patrik Buljan – VI. r

7.      Tin Čehulić – VI. r

8.      Ivan Hadrović – VI. r

9.      Matija Hegedić – VI. r

10.  David Klimpak – VI. r

11.  Petra Pomper – VI. r

12.  Karmen Baneković – VIII. r

13.  Valerija Bočkaj – VIII. r

14.  Dominik Čehulić – VIII. r

15.  Petra Hadrović – VIII. r

16.  Ivana Horvat – VIII. r

17.  Antonio Lovrić – VIII. r

18.  Franjo Podvez – VIII. r

19.  Branko Škrpec – VIII. r

 

 

Petkom nakon redovne nastave 45 minuta učimo plesati standardne plesove. Za početak, odlučili smo uvježbati osnovni korak, okrete i nekoliko jednostavnih figura disco-foxa i bečkog valcera. Koliko su naučili do prosinca, imali su prilike pokazati na božićnoj priredbi održanoj u holu škole u utorak, 23. prosinca 2014. g. Sudeći po pljesku gledatelja, tj. njihovih roditelja, školskih prijatelja i učitelja, čini se da su sve oduševili svojim prvim plesnim koracima!

Zato ćemo i dalje marljivo vježbati: nakon zimskih praznika započeli smo sa osnovnim koracima foxtrota i rock'n'rolla. Drugi navedeni ples je prilično brz, pa je neke plesače iznenadila brzina kojom se trebaju kretati. No, upravo to i jest jedan od ciljeva ove grupe:

·         Više se kretati, umjesto višesatnog sjedenja pred računalom, televizorom, s mobitelom ili tabletom u ruci i sl.

·         Zabaviti se uz dobru glazbu i naučiti nešto novo

·         Razvijati plesnu kulturu, pristojno ponašanje i međusobnu komunikaciju (tzv. „plesni bonton“)

·         Primjenjivati stečeno plesno znanje kad god se nađu u situaciji da trebaju zaplesati (vjenčanje, krštenje, krizma, neka zabava i sl.)

Tijekom veljače planiramo pozvati i pravi plesni par iz jedne zagrebačke plesne škole, koji bi im pokazao svoje plesno umijeće i možda neke nove plesne korake, te ih na taj način još više učvrstio u želji da nauče nešto što će im koristiti cijeli život.

 

 




preskoči na navigaciju